Kelvin (simbol: K) je mjerna jedinica za temperaturu. Ime je dobio po londonskom inženjeru i fizičaru Williamu Thomsonu, koji je 1892. godine, četiri godine nakon smrti, uzdignut u čin lorda Kelvina. Kelvinova ljestvica je apsolutna, termodinamička temperaturna ljestvica koja kao svoju nultu točku koristi apsolutnu nulu, temperaturu pri kojoj prestaje svako toplinsko gibanje u klasičnom opisu termodinamike. Jedinica kelvin jednaka je jednom kvadrantu termodinamičke temperaturne ljestvice (barem u teoriji), koja se kreće od nule do maksimalne vrijednosti od plus i minus 273,15 stupnjeva. Kelvinova ljestvica naširoko se koristi u znanosti i tehnologiji. Kelvinova temperaturna jedinica koristi se kao mjera apsolutne temperature. To je ekvivalent od 0° Celzijusa i 273,15 K (stupnjeva Kelvina) jednako je -273,15° Celzijusa, ili 0° Kelvina jednako je trostrukoj točki VSMOW (standardna srednja oceanska voda). Postoji nekoliko kombinacija i pretvorbi jedinica koje uključuju Kelvinovu temperaturu. Za pretvorbu između Fahrenheita i Celzija pomoću kelvina, morate dodati 273,15 broju u Fahrenheitima da biste dobili njegovu vrijednost u kelvinima. Na primjer, dodavanjem 273,15 na 212 stupnjeva Fahrenheita dobit ćete oko 373,15 kelvina.

Fahrenheit je temperaturna ljestvica koja se temelji na onoj koju je 1724. godine predložio fizičar Daniel Gabriel Fahrenheit (1686. – 1736.) koja kao jedinicu koristi stupanj Fahrenheita. Ime je dobio po astronomu i fizičaru Gabrielu Fahrenheitu (1686–1736). Na izvornoj ljestvici ledište vode je 32 stupnja, a vrelište 212 stupnjeva. Jedinica je također poznata kao Farenheit ili Reaumur. U znanosti i kuhanju Fahrenheitova ljestvica se često koristi u SAD-u. Ova temperaturna ljestvica dobila je ime po astronomu po imenu Gabriel Daniel Fahrenheit (1686-1736). Celzijus jedinica za temperaturu nazvana je po švedskom astronomu Andersu Celsiusu (1701-1744).